Prazna košarica
Registracija  Prijava  
Prazna košarica
  

Prehrana bogata proteinima - razbijanje mitova

Bez ikakve sumnje protein je kralj među hranjivim sastojcima. Oni su podloga enzimima i hormonima, poboljšavaju funkciju živčanih i moždanih stanica te grade mišićno tkivo. Svaka stanica vašeg tijela sadržava proteine. Život ne bi mogao teći bez njih. No, unatoč tome, konzumacija proteina je jedna od najkontroverznijih tema nutricionista. Nažalost većina „dijetetičara“ ne pridržava se uputa i nastavljaju upotrebljavati zastarjele teorije. Ovo neznanje dovelo je do mitova koji su postali evanđelje javnosti. Slijede informacije o proteinskoj dijeti.

MIT: Dijeta bogata proteinima će vas udebljati

Činjenica 

Nema sumnje da će prevelika konzumacija proteina taložiti kile, ali isto kao i ugljikohidrati i masnoće. Termodinamika je zakon koji vlada povećanjem težine: ukoliko unosite više kalorija nego što potrošite, dobiti ćete na težini. Dakle nisu krivi proteini, nego unos prevelikog broja kalorija. Bez obzira na to što jedete, ako je previše, dobiti ćete na težini. U stvarnosti, jelo koje sadrži samo proteine, najmanje bi utjecalo na debljinu. 

Veliki broj kalorija potroši se tijekom probavnog procesa termičkim efektom hrane, čime se potroši 25% kalorija. Samo 15% kalorija iz ugljikohidrata potroši se istim procesom. Dakle, u istim uvjetima proteini imaju manje izgleda da će uzrokovati taloženje masnoća.

Isto tako, proteini ne stimuliraju inzulin. On je hormon. Njegova primarna zadaća je neutralizacija šećera u krvi, a isto tako zadužen je za pretvorbu masnoća u adipocite. Konzumacijom ugljikohidrata gušterača luči inzulin kako bi očistio šećer u krvi iz krvožilnog sustava. Ovisno o količini i kvaliteti vaš će inzulin taložiti masnoće. Budući da je utjecaj proteina na lučenje inzulina neznatan, umanjuje se mogućnost taloženja masnoća.

Konzumacija proteina utječe na povećanje proizvodnje glukagona, hormona koji smanjuje utjecaj inzulina. Primarna funkcija glukagona je signalizacija tijelu da potroši masnoće.

MIT: Dijeta bogata proteinima oštećuje bubrege

Činjenica 

Metabolizam proteina nameće složen slijed događaja. Za vrijeme procesa probavljanja protein se raspada na sastavne dijelove, aminokiseline, u procesu nazvanom deaminacija. Produkt ove pojave je proizvodnja amonijaka, toksične tvari. Amonijak se relativno brzo pretvara u netoksičnu tvar ureu, koja se izlučuje putem bubrega. U teoriji velika količina uree preopterećuje bubrege što može rezultirati slabljenjem vitalnih funkcija. Ovaj zaključak temelji se na podacima istraživanja kod osoba sa bubrežnim bolestima. 

Ono dokazuje kako dijeta bogata proteinima pojačava uremiju (poremećaj rada bubrega) kod pacijenata na dijalizi, dok dijeta s malo proteina pomaže kod ublažavanja stanja. Proteinurija i druge komplikacije također su proučavane među tom populacijom. Nema dokaza koji bi indicirali štetne utjecaje na ljude s normalnim bubrežnim funkcijama. Zdravi bubrezi sposobni su filtrirati ureu, koju jednostavno izbacuju. Treba uzeti u obzir sportaše koji su u prošlom stoljeću konzumirali velike količine proteina bez posljedica. Da dijeta bogata proteinima uzrokuje bubrežne bolesti, ti bi sportaši danas bili na dijalizi. 

Također, nijedan časopis nije zabilježio nikakve bubrežne abnormalnosti kod povećanog unosa proteina. Ipak, stručnjaci preporučuju unos puno više tekućine kod dijete bogate proteinima. Ta konzumacija pomaže kod pročišćavanja organizma i olakšava izlučivanje uree iz tijela. Kako bi se postigli što bolji rezultati, preporuča se unos najmanje 4-5 litara vode na dan, u manjim količinama ali češće.

MIT: Dijeta bogata proteinima pokazuje rezultate neredovitim unosom nezdravih zasićenih masnoća

Činjenica 

Većina Amerikanaca dobiva proteine konzumacijom crvenog mesa i mlječnih proizvoda – hrane koja sadrži visoki postotak zasićenih masnoća. Masni izvori proteina kao: odresci, punomasno mlijeko i tvrdi sirevi, sve to čini dijetu Amerikanaca. Ketogenski dijetetski gurui kao što su dr. Robert Atkins podupiru upotrebu tih proizvoda. S obzirom na to da dijete bogate proteinima su postale sinonim masnoća koje uzrokuju začepljenje arterija. Ipak, ne postoji razlog zašto bi se unos namirnica bogatih proteinima trebao bazirati na hrani bogatoj kolesterolom. Puno proteina sadrži vrlo malo zasićenih masnoća. Pileća prsa bez kožice, bjelanjak i masnoća. Pileća prsa bez kožice, bjelanjak i mahunarke odlični su izvori nemasnih proteina s minimalnim unosom masnoća.

Neke su masnoće, kao nezasićene omega kiseline čak i korisne za vaše zdravlje jer olakšavaju proizvodnju hormona i staničnih membrana. Tijelo ne može samo proizvoditi te korisne masnoće pa ih je potrebno unijeti hranjivim obrocima ili kroz dodatke prehrani kao što je THE Omega 3. Ribe hladnih voda (kao što su losos i pastrva) i tofu osnovne su namirnice bogate potrebnim sastojcima. Istraživanja su pokazala kako je njihova konzumacija pozitivno utjecala na kardiovaskularno zdravlje i smanjen je rizik kod nekih tipova raka.

Skini BESPLATNI THE Nutrition E-vodič i pročitaj kako i ti možeš dobiti isklesane Six-Pack trbušne mišiće!

(poslije klika ćeš biti preusmjeren na Facebook, gdje ćeš moći jednostavno downloadati E-vodič)

LINK - E-VODIČ ZA SIX PACK TRBUŠNE MIŠIĆE - LINK

*Ne zaboravi provjeriti jesi li upisao dobru e-mail adresu.


MIT: Dijete bogate proteinima nepotrebne su sportašima.

Činjenica 

Ukoliko vjerujete američkom Ministarstvu kulture, nema razlika u potrebi za proteinima između sportaša i pasivnih osoba. Suprotno njima, istraživanja su pokazala kako sportaši zaista trebaju veću količinu proteina od drugih ljudi. Kod vježbanja se smanjuju zalihe proteina koje se koriste kod procesa glukogeneze. Lanac aminokiselina služi kao izvor energije kod intenzivnog treniranja, kao i alanin i glutamin. Istraživanja su dokazala kako sportaši pridržavajući se dijete sa malo proteina dovode organizam do katabolizma mišićnog tkiva.

S druge strane, nepotrebno je unositi abnormalne količine proteina u nadi da će rezultat biti bolji. Bodybuilderi su česti zagovornici teorije „više je bolje“ pa se pretrpavaju hranom i dodacima bogatim proteinima. Tijelo je sposobno upotrijebiti samo ograničenu količinu proteina. Kad se dostigne granica zasićenja, dodatni proteini ne koriste tijelu i pretvaraju se u trigliceride te se talože u obliku masnoća. Potrebna količina proteina iznosi 2g po kilogramu tjelesne težine. Tako je za čovjeka teškog 75kg potrebno 150g proteina na dan.

Protein sam po sebi ne utječe na povećanje muskulature. Proteinski shake nije čudotvorni napitak Asterixa i Obelixa od kojeg će mišići rasti sami od sebe. Bez intenzivnog treninga, sređene prehrane i takvih dodataka prehrani ne mogu se postići zadovoljavajući rezultati.

SAŽETAK  PONOVITE!

Proteini ne debljaju. Ne uzrokuju oštećenja bubrega. Proteini i masnoće su korisni. Sportaši trebaju veće količine od pasivnih osoba. Držite se potrebne količine od 2 grama proteina na kilogram težine na dan. Proteinski shake-ovi su odličan su način da se tijelu pruži adekvatna količina proteina koja mu je potrebna. Konzumacija 150 grama potrebnih proteina nije laka u ovom fast-food svijetu. Dodaci prehrani kao su proteini će vam olakšati posao – ne trebate se brinuti za vrijeme pauze za ručak koliko je hamburgera potrebno pojesti kako bi se ispunila dnevna potrebna količina za proteinima.

Budite u formi i uživajte u životu!

Budite najbolji - Be THE Best!

THE Nutrition Team

All in 1 PROTEIN (3000g + 500g FREE)
Redovna cijena: 407.43 HRK (54,27 €)
Klupska cijena: 285.21 HRK (37,99€)
THE Whey Isolate (400 g)
Redovna cijena: 128.6 HRK (17,13 €)
Klupska cijena: 90.02 HRK (11,99€)
THE Omega 3 (200 caps.)
Redovna cijena: 171.47 HRK (22,84 €)
Klupska cijena: 120.05 HRK (15,99€)
Copyright 2010-2020 THE Nutrition | Uvjeti poslovanja | Pravilnik THE o sigurnosti i privatnosti osobnih podatka