Najvjerojatnije, otkad ste počeli trenirati s utezima, slušali ste mitove koji okružuju taj sport, npr. da taj sport zaustavlja rast, da će vam se zbog utega penis smanjiti, te da je creatin steroid. Jedan od takvih mitova je da "prevelik" unos proteina je štetan za zdravlje...
Dok je mnoge mitove lako otpisati kao besmislene, oni koji okružuju proteine su prošireniji. Mnogi ljudi imaju dojam da je prehrana sa velikom količinom proteina nezdrava. Oštećenja bubrega, jetre, srčana bolest, osteoporoza i drugo smatraju se posljedicom takve prehrane. Čak je Američko udruženje za srce 2001. godine izjavilo da su osobe koje se pridržavaju takve prehrane u opasnosti od srčanih, bubrežnih, koštanih i jetrenih abnormalnosti.
Nažalost, malo je istraživanja koja potvrđuju takvo što, a dosta je znanstvenih dokaza koji govore suprotno. Idemo redom...
BUBREZI
Bubrezi putem mokraće izlučuju i razne otpadne produkte poput ureje. Dugo se smatra da visok unos proteina može bubrege izložiti stresu.
Osim toga, prehrana sa malo proteina obično se preporučuje ljudima koji pate od problema s bubrezima. No, zaključak da proteini štete bubrezima nije utemeljen. Istraživanje koje je ispitivalo bodybuildere koji jedu 2,8 grama proteina na svaki kilogram tjelesne težine, nasuprot sportašima koji unose umjerene količine tog makronutrienta, otkriva značajne razlike u funkciji bubrega.
Pregled znanstvene literature koja govori o unosu proteina i funkciji bubrega izjavljuje da ''nema razloga da se ograniči unos proteina kod zdravih ljudi.'' Taj pregled također zaključuje da nizak unos proteina ne samo da sprječava propadanje funkcije bubrega s godinama, nego da je upravo to možda razlog propadanja. Taj zaključak podupire činjenica da modifikacija prehrane kod bubrežne bolesti nije otkrila da prehrana sa malo proteina zaustavlja razvoj bolesti.
JETRA
Nema dokaza da visok unos proteina oštećuje jetru.
Proteini su potrebni za oporavak tkiva jetre i daju metionin za pretvaranje masti u lipoproteine, tako da se mogu izlučiti iz jetre. Aminokiseline su također glavni izvor goriva za jetru.
Osim toga, visok unos proteina dokazano poboljšava funkciju jetre te smanjuje smrtnost uslijed ciroze jetre izazvane alkoholom. BCAA aminokiseline također su ispitivane u vezi bolesti jetre. U slučaju da je tkivo oštećeno, protein će biti potreban za oporavak. Samim time, unos proteina veći od normalnog potreban je kako bi pružio aminokiseline nužne za oporavak tog organa.
KOSTI
Još jedan mit povezan sa velikim unosom proteina jest da on uzrokuje pojačano lučenje kalcija. Ta hipoteza je točna dugoročno, odnosno dugoročno visok unos proteina može poduprijeti razvoj osteoporoze. No, stvarni dokazi su mješoviti. Mali broj ispitanika, neprikladne metodologije te nekoliko drugih pogrešaka poništili su neka istraživanja koja su pokazala da je gubitak kalcija povezan sa povećanim unosom proteina.
Nema novijih istraživanja koja govore da povećani unos proteina ne uzrokuje pojačano lučenje kalcija te da to zapravo može povećati koštanu masu. Osim toga, epidemološka istraživanja otkrivaju povezanost proteina i gustoće kostiju.
Prehrane sa malo proteina zapravo najvjerojatnije negativno utječu na kosti. Iako se pritom luči manje kalcija, to također uzrokuje smanjenu apsorpciju kalcija u crijevima.
Skini BESPLATNI THE Nutrition E-vodič i pročitaj kako i ti možeš dobiti isklesane Six-Pack trbušne mišiće!
(poslije klika ćeš biti preusmjeren na Facebook, gdje ćeš moći jednostavno downloadati E-vodič)
LINK - E-VODIČ ZA SIX PACK TRBUŠNE MIŠIĆE - LINK
*Ne zaboravi provjeriti jesi li upisao dobru e-mail adresu.
SRČANE BOLESTI
Ne samo da znanstvena literatura ne podupire izjavu da visok unos proteina može negativno utjecati na srce, nego ona zapravo podupire vjerovanje da dijeta sa visokim unosom proteina sprječava srčanu bolest. Novija otkrića govore da nadomještanje ugljikohidrata u prehrani većom količinom proteina, smanjuje rizik od ishemične srčane bolesti. To otkriće podupire i činjenica da povećanjem količine proteina na štetu ugljikohidata, poboljšavamo razine masti u krvi snižavajući razine triglicerida i povećavajući razinu dobrog kolesterola.
Osim toga, metabolizam ugljikohidrata i/ili masti povećava proizvodnju slobodnih radikala u puno većoj mjeri od metabolizma proteina. Visoke razine slobodnih radikala ubrzavaju nastajanje ateroskleroze, glavnog uzroka srčane bolesti.
DIJABETES I MRŠAVLJENJE
Visok unos proteina također može zaustaviti neke čimbenike koji pridonose pretilosti i dijabetesu. Novije istraživanje otkriva da je prehrana koja sadržava odnos 30:40:30 (proteini:ugljikohidrati:masti) bolja za održavanje Homeostaza glukoze, povećanje osjetljivosti inzulina i poboljšanje kontrole razine glukoze kod zdravih ljudi i onih koji pate od dijabetesa tipa II.
Ista visokoproteinska dijeta također dokazano bolje djeluje na mršavljenje. Osim toga, ispitanici koji jedu više proteina, imaju više mišićnog tkiva i manje masnoća u odnosu na one koji jedu više ugljikohidrata.
Ukratko, visok unos proteina i smanjen unos ugljikohidrata prehrana je bolja od one bogate ugljikohidratima, za mršavljenje, očuvanje mišićne mase i potiskivanje apetita.
ZAKLJUČAK
Većina predstavljenih dokaza suprotstavlja se izjavi da visok unos proteina nije siguran, ali podupire činjenicu da prehrana sa velikom količinom tog makronutrienta sprječava i ublažava srčanu bolest, dijabetes i pretilost. To su u svijetu tri najsmrtonosnije bolesti, a proteini su možda ključni za izlječenje.
Američko udruženje za srce, kao i ostatak ljudi koji govore protiv proteina, možda bi prvo trebali, sagledati sve činjenice i ne davati izjave bez znanstvenih dokaza. I zato, sljedeći put kad vam netko kaže da dijeta sa velikim količinom proteina nije dobra za vas, pokažite im ovaj tekst.
THE Nutrition Team
Be THE Best - Budite najbolji!
