SLOVENIJA
   ÖSTERREICH
   DEUTSCHLAND
   EUROPEAN UNION
   SRBIJA
   BOSNA I HERCEGOVINA
   CRNA GORA
Prazna košarica
Registracija  Prijava  
Prazna košarica
  

Je li šećer korijen svog zla? Piše: M. Čular

Činjenica da je vodeća svjetska financijska ustanova Credit Suisse u svrhu uštede novca unutar zdravstvenog sektora započela sa globalnim financijskim prijedlozima na temu eliminacije prerađenog šećera ili barem smanjenjem količine šećera u sokovima (gaziranim i onima koji to nisu) govori sama za sebe. Na prvi pogled švicarska banka i krajnji korisnik tj. kupac gaziranog soka na kiosku nemaju apsolutno ništa zajedničko, ali ako se ta tematika malo bolje razmotri itekako imaju i itekako jedan ovisi o drugom, tj. vjerovali ili ne banka ovisi o kupcu tog soka.

Industrija prerađenih zaslađivača je podijeljena na kontinentima i svaki kontinent osim Južne Amerika proizvodi prerađeni šećer isključivo u svrhe unutarnje potrošnje-dakle svoj šećer ne izvoze. Osim Brazila, koji je distributer rafiniranog šećera na globalnoj razini. Prerađeni šećer se dobija tako što se sirovi kristali šećera prvo peru, zatim se pretvaraju u tekući sirup čime se miče ostatak boje, i zatim se dodatnim procesom kuhanja i mjenjanjem njegove originalne strukture pretvara u kristale koje mi nazivamo stolni i šećer. 

Postoji još jedna vrsta prerađenog šećera, koja se uglavnom proizvodu u SAD-u, i tamo se uglavnom i prodaje i zove se kukuruzni sirup. 2017 godine je proizvedeno oko 185 milijardi tona ove supstance što ju čini drugom vodećom industrijom u svijetu odmah nakon industrije goriva. Ako ste se pitali je li smeđi šećer manje zlo od bijelog šećera-NIJE. Jedina razlika između bijelog i smeđeg šećera je proces obrade u kojem se njegova originalna smeđa boja zadrži.

Teško je zamisliti kućanstvo u kojem se ne nalazi ova supstanca. Većini ljudi je nezamislivo piti kavu bez šećera. Jednostavno je tu i koristi se.

Industrija šećera je doživjela svoj nagli porast u zadnjih 30-ak godina, nakon masovne propagande u kojoj su znanstvenici okrivili mast za sve probleme sa srcem, krvožilnim sustavom, hormonalne poremećaje... No situacija se ipak pogoršala iako sa polica u dućanima vrište natpisi "fat free". Živimo u dobi dijabetesa, koronarne bolesti, morbidne debljine, čak su nam i djeca debela...živimo na vagi. I izgleda da je glavni krivac za sve prerađeni šećer.

I to ono što Credit Suisse i krajnji kupac soka na kiosku imaju zajedničko. Financijske ustanove se bave isključivo novcem i uopće se ne bave ljudima, osim kada se ljudi počnu baviti novcima tada se banke počnu baviti ljudima.

Banke, osiguravajuća društva i financijske ustanove osiguravaju novac između ostalog i za zdravstvene fondove, a zdravstveni fondovi diljem svijeta su postali preopterećeni upravo zbog bolesti koje su povezane sa konzumacijom hrane koja je bogata prerađenim šećerom.

I obzirom da su dvije integralne komponente svakog zdravog društva a to su tjelesna aktivnost i domaća kuhana hrana nekako uspjele nestati iz društva, društvo je završilo na brzoj hrani, smanjenoj kvaliteti života i prijevremenoj  smrti. Kako se to dogodilo?

Prvo što se dogodilo je ta nesretna eksperimentalna znanstvena metoda koja je pretpostavila da je šećer manje opasan od masnoće.

Drugo, ljudska vrsta je evolucijski naučila da u prirodi ne postoji voće koje je istovremeno slatko i otrovno.

A treće, šaka ljudi koja je odlučila profitirati od toga.

I to je recept za katastrofu.

Čak se i u Amsterdamu tvdi da šećer izaziva ovisnost i da je opasan. U AMSTERDAMU!!!

High fructoce corn syrup (HFCS) i stolni šećer se koriste kao umjetni zaslađivači diljem svijeta i nalaze se u gotovo svim prerađenim proizvodima koje možemo vidjeti na policama u dućanima i to je kompomenta koja će odrediti je li hrana prerađena ili nije. Glavne komponente ovih supstanci su saharoza, fruktoza i glukoza. I samo je jedna važna a to je glukoza. Sva živa bića koriste glukozu za stvaranje energije, ali sva živa bića su sposobna proizvesti glukozu metaboličkim procesima a industrija šećera je ipak druga po veličini u svijetu.

Ja osobno ne jedem prerađenu hranu, ali se povremeno znam uloviti o svojoj osobnoj aroganciji precjenjujući sposobnosti svog tijela da se nosi sa svim vanjskim utjecajima koji na njega djeluju negativno pa se tako znam uloviti da ne pazim što jedem. Kad ne pazim što jedem događa se set katastrofa u koje ne želim ulaziti jer mi samo razmišljanje o tim periodima izaziva anksioznost.

THE NUTRITION - ZLATNO ČLANSTVO

Ostvari trajni POPUST na sve THE Nutrition proizvode -40%

BESPLATNA dostava za sve narudžbe (bez obzira na vrijednost narudžbe)

KLIKNI OVDJE i SAZNAJ VIŠE


I primjetila sam nekoliko promjena na sebi, koje se dogode već nakon 48 h od prestanka konzumacije prerađene hrane i one su sljedeće:

poboljšanje kognitivnih funkcija: koncentracija mi je oštrija

emocionalna stabilnost: nemam nagle neobjašnjive promjene raspoloženja

smanjena potreba za hranom: generalno smanjena potreba za nekom određenom vrstom hrane, jednostavno znam da sam jela, znam što sam jela i znam da je moja potreba za hranjivim tvarima zadovoljena i ne bavim se time dok ne dođe vrijeme za sljedeći obrok

treninzi: lakše započinjem sa tjelesnom aktivnošću i smanjeno mi je vrijeme odmora i oporavka. U slučaju da ne pazim što jedem, generalno bih nakon treninga jela što god mi se jelo, no u situacijama kada je obrok nakon treninga bogat brzim ugljikohidratima iz prirodnih izvora nemam osjećaj umora i pospanosti nakon jela

jedem više voća i povrća: uskraćena mi je hrana koju bih inače jela i kako bi mi sve to skupa bilo lakše podnošljivo kompenziram sa zdravijim opcijama što u danima kada sam na autopilotu definitivno nije slučaj.

I odgovor na pitanje je li šećer uistinu korijen svog zla definitivno ovisi o tome koga pitate. Ako pitate ministra zdravlja u Amsterdamu definitivno će reći da je, ako pitate nutricioniste i oni će vam reći da je ministar zdravlja u Amsterdamu vjerojatno u pravu. Ako pitate prehrambenu industriju oni će vam reći da smanjite sveukupan kalorijski unos a ne samo unos šećera iz prerađenih namirnica. Ako pitate mene, ja se pitam zašto si uopće dozvolim aroganciju i nedisciplinu kada znam iz osobnog iskustva kako obje strane medalje funkcioniraju.

Tijelo energiju koja mu treba može dobiti deaminacijom aminokiselina, hidrolizom triglicerida i standardnim procesom pretvaranja složenih ugljikohidrata u glukozu-u bilo kojem od ova tri slučaja tijelo će za energiju koristiti glukozu i jedina potreba za prerađenom hranom je ona koju mi sami sebi nametnemo da nam je potrebna- zbog komoditeta. Puno je lakše kupiti gotov proizvod nego pažljivije birati hranu. 

Budite najbolji – Be THE Best!

Milena Čular

X3M Omega 3 (150 softgel caps.)
Redovna cijena: 25,70€ (193.62 HRK)
Klupska cijena: 17,99 (135.54 HRK)
X3M ShredXX (60 caps.)
Redovna cijena: 24,27€ (182.85 HRK)
Klupska cijena: 16,99 (128 HRK)
THE NAC (120 caps.)
Redovna cijena: 18,56€ (139.83 HRK)
Klupska cijena: 12,99 (97.87 HRK)
Copyright 2010-2024 THE Nutrition | Uvjeti poslovanja | Pravilnik THE o sigurnosti i privatnosti osobnih podatka